Antioksidansi

Antioksidansi su kemijski spojevi koji mogu spriječiti ili usporiti oštećenja stanica.

Zašto su nam potrebni?

Kisik, element bez kojeg ne bi bilo života na zemlji pa ni nas, znao svi da  je neophodan ljudskom organizmu.

 Zašto?  U našim stanicama postoje organeli koji se zovu mitohondriji, njihova glavna uloga je stvaranje energije.

 Kako? Razgradnjom masti, ugljikohidrata i proteina (proces oksidacije hrane) se oslobađaju elektroni. Oni se u mitohondrijima vežu na kisik koji se pretvara u vodu, uz oslobađanje velike količine energije.

Prijenosom četri elektrona na molekulu kisika nastaje neškodljivi

produkt – voda Ali,ukoliko se redukcija molekule kisika ne provede u potpunosti nastaju štetni produkti tj. Slobodni radikali. 

 To je zajednički naziv za bilo koju tvar sposobnu za samostalno postojanje, ali koja sadrži jedan ili više nesparenih elektrona. Oni žele postati stabilni i tako stvoriti stabilnu elektronsku vezu. Dok to ne neprave  izrazito su reaktivni  tj. reagiraju sa svim makromolekulama (DNA, lipidima, proteinima).

Ovaj proces izaziva brzu i  destruktivnu lančanu kemijsku reakciju (oksidacijom slobodnih radikala nastaju novi slobodni radikali koji oksidiraju i stvaraju nove slobodne radikale), koja može izazvati:

• oštećenja na staničnim membranama,
• oštećenja proteinskih struktura,
• oštećenja DNK u stanicama.
• oksidacije LDL (lošeg) kolesterola,
• upalne procese.

Svi navedeni procesi doprinose razvoju bolesti poput:

• makularne degeneracije oka,
• bolesti srca i krvnih žila,
• artritisa,
• malignih oboljenja,
• bolesti povezanih s ubrzanim starenjem. 

Tvari koje djeluju na način da štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala (npr. vitamin E, vitamin C, beta-karoten i selen) nazivaju se antioksidansi.

Većina stanica sposobna je tolerirati blagu neravnotežu zbog sistema koji prepoznaju i uklanjaju oksidacijska oštećenja molekula. Taj sistem obrane uvjetovan je dobrim dijelom i primjerenom prehranom i načinom života.

 Antioksidativni enzimi - glutation peroksidaza, katalaza i superoksid dismutaza su takvi enzimi. Oni zahtijevaju mikronutrijente poput selena, željeza, bakra, cinka, mangana za svoje aktivnosti. Dakle, može se zaključiti da i manjak nekog od ovih mikronutrijenata, kao i masti, može dovesti do niskog antioksidativnog djelovanja.

Današnji način života, koji podrazumijeva veliki stres, nedovoljne količine sna, jednoličnu prehranu i uživanje prekomjernih količina alkohola, kave i cigareta, uvelike doprinosi povećanju oksidativnog stresa u našem organizmu. UV zračenje, toksične tvari, dim cigarete i drugi čimbenici također generiraju slobodne radikale.

Antioksidansi

Svaki spoj koji može donirati elektrone i neutralizirati na taj način slobodne radikale ima antioksidativna svojstva. Antioksidansi djeluju na tri različita načina:

• snižavaju energiju slobodnih radikala, 
• spriječavaju njihovo nastajanje
• prekidaju lančanu reakciju oksidacije.

Glavni je mehanizam djelovanja antioksidansa stupanje u reakciju sa slobodnim radikalima, oslabljujući ih i deaktivirajući. 

Antioksidansi uloga:

• usporavaju starenje,
• snižavaju razinu kolesterola,
• smanjuju rizik nastanka raka,
• pomažu suzbijanju razvoja tumora,
• štite srce i krvne žile,
• jačaju imunitet
• pomažu kod kroničnih plućnih bolesti…

Vitamin E

Vitamin  E je antioksidans topljiv u mastima. Nalazi se u svim tkivima u organizmu, najveće su mu koncentracije u jetri, masnom tkivu i mišićima.

• Poznat je još i kao vitamin ljepote jer zbog antioksidativnog djelovanja sprječava starenje i odumiranje stanica. Iz tog razloga se  dosta koristi u kozmetičke svrhe. Najbolje je iskoristiv i učinkovit kada ga nanosimo na kožu u prirodnom obliku npr.preko nekih prirodnih ulja, poput ulja sjemenki maline, arganovog ulja…
• zajedno sa selenom iz hrane sprečava oksidaciju masnih kiselina
•  reagira sa slobodnim radikalima koji oštećuju DNA
• Važan za razvoj i održavanje funkcije živčanog sustava
• smanjuje mogućnost pojave ateroskleroze
• umanjuje rizik od nastanka srčanog udara
• sprečava umor…

Vitamin C

Vitamin C je najjači antioksidans među vitaminima topivim u vodi. Prisutan je u svježem voću i povrću.

• Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim biološkim procesima,
• važan je za sintezu kolagena i karnitina,
• sudjeluje u metabolizmu masti,
• bitan je kod prevođenja folne kiseline u folinsku,
• potiče aktivnost enzima odgovornih za djelovanje peptidnih hormona,
• potiče apsorbciju željeza,
• bitan je za rast i obnavljanje stanica,
• bitan je za rast i obnavljanje zubnog mesa i krvnih žila,
• presudna mu je uloga u prevenciji bakterijskih i virusnih infekcija,
• općenito djeluje na jačanje imunološkog sustava.

Vitamin A

Vitamin A, poput vitamina E i C djeluje;

•  antioksidacijski u prevenciji kardiovaskularnih i malignih bolesti
• Važan je za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva
• Sudjeluje u sintezi vidnog pigmenta
• Pojačava funkciju imunološkog sustava
• Koristi se za lječenje brojnih  kožnih bolesti (akne, psorijaza)
• Pri dugotrajnom izlaganju sunčevom svjetlu

Beta karoten

Betakaroten je izoliran iz mrkve i crvene je boje. On je provitamin A, a ljudski ga organizam pretvara u vitamin A. Ima ga puno u voću i povrću jakih boja – u marelicama, dinjama, mrkvi, brokuli, breskvama, špinatu, mangu… 

U starijoj populaciji dnevni unos beta karotena može djelovati protektivno na kardiovaskularni sustav.

Likopen

Likopen je pigment crvene boje, a prirodni je izvor rajčica, lubenica, crvena paprika… On je nekoliko puta jači antioksidans od betakarotena. Novija su istraživanja pokazala da ima preventivnu ulogu u nastanku raka prostate.

Flavonoidi

Flavonoidi ili bioflavonoidi su skupina raznolikih polifenolnih spojeva koji su široko rasprostranjeni u biljnim organizmima. Do sada ih je izolirano preko 6400, a odgovorni su za šarenilo voća, povrća i cvijeća, te imaju ulogu u zaštiti biljaka od mikroba i napada insekata. Flavonoidima obiluje crveno vino, šipak, brusnice, borovnice, soja. 

Moćni su antioksidansi;

• potiču rad enzima koji smanjuju rizik od pojave nekih oblika raka, bolesti srca, te bolesti koje se javljaju starenjem.
• neke studije pokazuju da flavonoidi mogu spriječiti propadanje zubiju, kao i smanjiti zarazne bolesti tipa prehlade.
• dobri su kod sprječavanja arteroskleroze
• imaju; antibakterijsko, protuupalno, antialergijsko, antimutageno, antiviralno i antikancerogeno djelovanje

Selen

Selen je neophodan mineral u ljudskom organizmu,  a prirodni izvor su losos, školjke, zob, sjemenke suncokreta, smeđa riža, ječam, sok od naranče, kokos, češnjak.

• utječe na imunitet
• mijenja metabolizam nekih toksičnih minerala, time smanjujući njihovu toksičnost
• sastavni je dio enzima koji sudjeluju u oksidacijskim procesima
• sudjeluje u očuvanju elastičnosti tkiva
• uvećava broj spermatozoida i povećava plodnost muškarca. 

Cink

Prirodni su izvori ostrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak. Cink je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, kostima, mišićima, jetrima, prostati.

• Bitan je za veliki broj metaboličkih procesa u tijelu;
• rast i dioba tanica, spolno sazrijevanje, prilagodba na tamu, zacjeljivanje ranan
• višestruko je uključen u imunološkom sustavu
• štiti od UV zračenja
• smanjuje rizik od raka
• smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja
• sudjeluje u metabolizbu nekih vitamina
• sudjeluje u osjetilnim funkcijama, pogotovo okusa i mirisa
• utječe na rad mozga

Izvori:

Mitohondrijski prenositelji elektrona, PMF. Unzig

M.Medić - Šarić, I. Buhač, V. Bradamante; Vitamini i minerali istine i predrasude. Impressum 2000. Zagreb

Snježana P. Kazačić, Antioksidacijska i antiradikalska aktivnost flavonoida. 2004. Arh Hig Rada Toksikol 2004;55:279-290