Iako se istraživanja još uvijek pojavljuju, čini se da najbolji probiotici za crijeva blagotvorno djeluju za brojna različita stanja i također, mogu podržati opće zdravlje. Stoga, je jako važno imati zdravu crijevnu mikrofloru.
Što su probiotici?
Probiotici su živi mikroorganizmi; bakterije i gljivice, koji žive u ljudskim crijevima. Pozitivno utječu na uspostavljanje ravnoteže crijevne mikroflore pri tome blagotvorno djeluju na čitav organizam. Obično na spomen bakterija pomislimo na bolesti, ali ovo su dobre i korisne bakterije. Zdrava crijevna mikroflora sintetizira vitamin K, vitamine B kompleka; pogotovo B6,9 i 12 te biotin. Omogućuje stvaranje energije iz hrane, razgrađuje štetne tvari, “vježba” naš imunološki sustav...
U crijevima većinom obitavaju anerobne bakterije. Naša crijevna flora sadrži preko 3 trilijuna dobrih bakterija iz preko 400 različitih sojeva. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine anaerobne vrste kao što su Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides, a 1 do 10% crijevne populacije čine neobvezni anaerobi kao što su Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus. Pojam mikrobiota odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji koloniziraju probavni sustav ili druge organe i organske sustave, i ne odnosi se samo na bakterije. Osim njih, u mikrobioti su prisutne i gljivice (kvasci), prabakterije, virusi i protozoe (praživotinje) čineći tako složenu lepezu više od 35.000 različitih vrsta prisutnih u ljudskoj mikrobioti.
Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba s iznimkom Psedomonasa koji je prisutan u vrlo maloj količini.
Vrste, broj i odnos bakterijskih populacija nije stabilan, dapače to je dinamičan mikrosvijet koji je podložan promjenama. Različiti vanjski utjecaji poput stresa, prehrane, starenja, uzimanja antibiotika i drugih ljekova, pušenja, prekomjerna konzumacija alkohola, prevelika konzumacija rafiniranog šećera ubija dobre bakterije a potiče rast patogenih.
Mikrobiom je važan za;
- sazrijevanje imunološkog sustava,
- razvoj normalne crijevne morfologije,
- sintetizira vitamin K, vitamine iz B skupine pogotovo B6, 9 i 12 te biotin
- održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora,
- održavanje funkcije crijevne sluznice,
- sniženje krvnog tlaka,
- sniženje kolesterola,
- prevencija karcinoma kolona,
- obranu od alergena,
- prevencija i liječenje proljeva,
- pomaže u prevenciji pričvršćivanja patogenih mikroorganizama,
- ima povoljan učinak kod iritabilnoga kolona,
- prevenciju rasta štetnih bakterija kod stresa,
- zdravlje desni i liječenje paradontoze
- povoljan učinak kod žena s ponavljajućim vaginalnim upalama.
Ljudi sa poremećenom crijevnom florom, a pogotovo oni s propusnim crijevima imaju deficit vitamina te ih je potrebno nadomještati. Također, loša crijevna flora, osim s problemima sa probavom, i apsorpcijom hrane dovodi do problema sa probavljanjem laktoze (mliječnog šećera), upalnih procesa, depresije, anksioznosti, debljinom, prekomjernim rastom gljivice Candide...
Sve je više istraživanja o povezanosti crijeva i mozga. Crijeva ustvari imaju vlastiti živčani sustav, iznimno složen i profinjen. Ljudi s probavnim problemima često imaju živčane smetnje u crijevima.
Najbolji probiotici
CFU - predstavlja broj živih mikroorganizama u uzorku koji imaju pozitivan utjecaj na zdravlje domaćina. Viši CFU generalno je dobar indikator, no cilj je pronaći ravnotežu između broja CFU i probiotskih sojeva koje vaše tijelo trenutno treba.
Mnogo važnija je kvaliteta od kvantitete bakterija. Kako bi stigle do crijeva i ostale učinkovite, probiotske bakterije, moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probiotike je potrebno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.
Probiotike trebamo obavezno piti ako pijemo antibiotike ali, u razmaku minimalno tri sata od njih.
Svaki je probiotik definiran svojim rodom, vrstom i podvrstom te oznakom koja označava specifičan soj. Učinak probiotika ovisi o određenom soju i čak između pojedinih probiotičkih vrsta postoje razlike u njihovu djelovanju.
Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. "dobrih i loših" bakterija) u našim crijevima. Štetne bakterije sintetiziraju štetne tvari koje mogu djelovati lokalno i oštetiti crijevnu sluznicu ili katkada ući u cirkulaciju i naškoditi cijelom organizmu. Do disbalansa dolazi kada takozvane loše bakterije i takozvane dobre bakterije nisu u ravnoteži. Istraživanja na ljudima i životinjama otkrila su kako loše ili patogene bakterije mogu prouzročiti bolest. Dobre bakterije nastoje smanjiti količinu i utjecaj loših bakterija, ali ostvaruju i pozitivnu interakciju s našim imunosnim sustavom.
Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu.
Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.
Probiotik za proljev
Proljev je naziv za učestalo pražnjenje crijeva ili neuobičajeno mekanu ili vodenastu stolicu. Infekcije crijeva bakterijama, virusima ili parazitima često uzrokuju proljev i uglavnom se prenose vodom kontaminiranom fekalijama. Akutni proljev obično se smiruje unutar nekoliko dana. Međutim, teški akutni proljev može dovesti do značajnog gubitka vode, soli i hranjivih tvari, što uzrokuje dehidraciju, pa čak i smrt. Cilj liječenja akutnog proljeva je spriječiti ili prevladati dehidraciju, ubrzati vrijeme oporavka i skratiti vrijeme mogućnosti prijenosa zaraze drugima. Brojne studije pokazale su da se probiotici mogu koristiti za sprječavanje i pri liječenju akutnog infektivnog proljeva (uključujući putnički proljev). Provedena su brojna ispitivanja s više vrsta mikroorganizama koji bi mogli imati povoljan terapijski učinak u ublažavanju ili sprječavanju proljeva uzrokovanog antibioticima. Među njima kao najbolji probiotici za proljev su se pokazali nekoliko vrsta roda Lactobacillus i Bifidobacterium .
Probiotik za zatvor
Kako bi probava bila normalna potrebno je; povećati unost tekućine, povećati tjelesnu aktivnost, pravilno se hraniti te postepeno povećavati količinu hrane bogate vlaknima.
Umjesto laksativa prvo probajte s primjenom probiotika, koji će na prirodan način regulirati rad crijeva.
U našim crijevima je potreban nam veliki broj različitih probiotičkih bakterija. One dodatno razgrađuju hranu u našem tijelu i čine je upotrebljivom. Za izgradnju i obnovu oštećene crijevne flore, preporučuju se probiotici s visoko aktivnim bakterijskim sojevima. Oni štite crijevnu sluznicu, potiču metaboličke procese i mogu povećati učestalost stolice, poboljšati njenu konzistenciju i skratiti vrijeme boravka hrane u crijevima.
Probiotik mikrokapsulirani
Probiotike kao dodatke prehrani možemo pronaći u obliku kapsula, čokoladnih prutića, praha, u tekućem obliku.
Probiotik s Lactobacillus i Bifidobakterijama se najčešće koristi za
- za vrijeme i nakon trošenja antibiotika i kemoterapije
- za jačanje imuniteta, zdravlja i vitalnosti organizma
- za regulaciju probave (zatvor,, nadutost, usporena probava)
- za antialergijsko djelovanje
- jačanje imuniteta trudnica, dojilja, djece koja nisu hranjena na majčinom mlijeku
- kod kroničnih bolesti jetre
- jačanje imuniteta odraslih i starijih ljudi, te kod divertikulitisa ( bifidobakterije nestaju u starosti
- kod Chronove bolesti
Mikroflora je jedinstvena za svaku osobu i kao takvu je trebamo tretirati. Ne postoji samo jedan najbolji probiotik za crijeva, niti za problem koji nas muči ne postoji samo jedno riješenje, razlika je u tome da su za neke probleme određeni sojevi bakterija dokazani učinkovitijim od drugih sojeva ali to ne znači da nam onaj manje učinkovit soj može naškoditi, dapače.
Izvori:
1. Sanders ME, et al. Gut. 2013;62(5):787-796.
2. Guarner et al: World Gastroenterology Organisation Global Guidelines:Probiotics and prebiotics. October 2011.
3. Johnston BC et al. Cochrane Database Syst Rev. 2011:Issue 11. Art.No :CD004827.
4. D'Souza AL et al. BMJ 2002;324:1361.
5. Vanderhoof J & Young R. J Ped Gastro & Nutr. 1998;27(3):323-332.
6. Giulia Enders, Crijeva sa šarmom. Znanje d.o.o. 2015
7. Butel M-J. Probiotics, gut microbiota and health. Médecine et Maladies Infectieuses. 2014;44(1):1-8.
8. Matsubara VH, Bandara HM, Ishikawa KH, et al. The role of probiotic bacteria in managing periodontal disease: a systematic review. Expert Review of Anti-infective Therapy. 2016;14(7):643-655.
